Zdravstveni stručnjaci bili u posjeti: U BiH primjenjiv dio prakse Turske u borbi protiv COVID-19
Početkom mjeseca ekipa zdravstvenih stručnjaka posjetila je Tursku za koju mnogi eksperti kažu da je jako uspješna u borbi protiv COVID-19
Razmjena iskustva u borbi protiv nove vrste koronavirusa, solidarnost, pridržavanje mjera i uzajamno pomaganje samo su neke od ključnih stvari koje je potrebno poduzeti u trenucima kada se svijet bori protiv smrtonosnog virusa koji je odnio stotine hiljada života, a kojim su zaraženi milioni.
Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz ovog zdravstvenog problema. Od marta se bori protiv koronavirusa uvodeći mjere, upozoravajući stanovništvo i primjenjujući prakse drugih zdravstvenih institucija ili zemalja.
Početkom mjeseca ekipa zdravstvenih stručnjaka posjetila je Tursku za koju mnogi eksperti kažu da je jako uspješna u borbi protiv COVID-19. Posjetili su zdravstvene ustanove, razmijenili iskustva s turskim stručnjacima u oblasti zdravstva i informisali se o nekim praksama koje će pokušati primijeniti i u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Prof. dr. Aida Pilav, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane novim koronavirusom, bila je jedna od njih.
U dvodnevnoj posjeti Turskoj su bili na poziv Alijanse međunarodnih ljekara (AID) sa sjedištem u toj zemlji. Bili su gosti Ministarstva zdravlja Turske u Ankari i okružnih odjela za javno zdravstvo. Kako je kazala Pilav za AA, imali su priliku da vide kako radi turski krizni štab u vrijeme pandemije.
"Naš koncept u Kantonu Sarajevo ne odudara puno od koncepta koji je napravljen u toj zemlji. Ljudi očekuju puno jer su u strahu, cijeli svijet je u strahu šta će nam donijeti jesen. Sagledali smo svoj koncept i komparirali sa zemljom kao što je Turska. I vidjeli gdje su moguća mjesta poboljšanja", pojasnila je Pilav.
Kako su prepoznata za mjesta poboljšanja, nastavila je, u narednom periodu će se ići u tom pravcu.
"Pravimo određene smjernice gdje bi i kako bi trebali poboljšati neke stvari u narednim mjesecima. To se posebno odnosi na poboljšanje protoka informacija. To je kod nas inače slabost. Dakle, vi prikupljate informacije, podatke koje u konačnici niko ne upotrijebi. Ono što me tamo impresioniralo jeste taj stalni povrat informacija", izjavila je Pilav.
Dotakla se i sistema koji se u Turskoj primjenjuje na način da se redovno obilaze građani koji su u samoizolaciji.
"Dakle, radi se o ljudima koji su kući s blagim simptomima ili asimptomatski, a potvrđeni su laboratorijski. Teško da mi to ovdje možemo organizovati obzirom na kapacitete koje mi imamo, ali gledat ćemo da napravimo neku bazu podataka i da makar mobilni timovi obilaze ljude koji su rizičniji, a nisu nužno za bolnicu", istakla je Pilav za AA.
Mišljenja je da tehnički kapaciteti u Kantonu i BiH nisu upitni, nego je problem broj ljudi koji se mogu uključiti u realizaciju toga.
- Napraviti promjene u primarnoj medicini -
O posjeti Turskoj govorio je i Vedran Jakupović, predstavnik Alijanse međunarodnih ljekara (AID) za BiH i docent na SSST-u.
Podsjetio je da je posjeta Turskoj upriličena nakon telefonske konferencije ljekara iz BiH, koji rade u COVID ambulantama, Hitnoj pomoći i Općoj bolnici, a na kojoj je održana i prezentacija ljekara iz Turske o njihovim iskustvima u vezi s borbom protiv pandemije. Nakon toga su dobili poziv iz AID-a da u posjetu Turskoj dođe jedan dio ljekara iz BiH kako bi razmijenili iskustva u borbi protiv koronavirusa.
"U kontaktu s kolegama iz AID-a zamislio je da ova posjeta bude prolazak kroz cijeli sistem, odnosno put kojim pacijent ide u Turskoj", rekao je Jakupović navodeći da su posjetili općinu Pursaklar u Ankari.
Na tom nivou su vidjeli, kako je kazao, kako je organizovan tzv. filyasyon, a koji se u Turskoj počeo primjenjivati nakon prvog vala.
"Kada su sve ljude koji su bili oboljeli epidemiološki tražili kontakte i sve ih vodili u bolnicu. Ono o čemu smo mi razmišljali jeste da se ta strategija može prenijeti i da pacijenti što više borave u kućnim uslovima ali uz kontrolu. Tako da ti filijacijski timovi, tako smo ih mi preveli, idu pacijentima. Ekipa mu nosi lijekove, u toj prvoj fazi dok nema simptome. Ono što je fascinantno je IT podrška koju je Ministarstvo zdravstva organizovalo tako da ljekari porodične medicine imaju aplikaciju na kojoj se vidi gdje je svaki pacijent u svakom trenutku. Imaju tačan broj pacijenata koje oni trebaju svakodnevno nazvati", pojasnio je Jakupović za AA.
Kako je kazao, i u BiH je primjenjiv jedan dio prakse koju primjenjuje Turska.
"Imamo ljekare porodične medicine, IT podršku, sigurno znaju naši IT stručnjaci odraditi te aplikacije. Ono što je nama nedostajalo u velikoj mjeri je taj call centar", rekao je Jakupović.
Posjetili su i neke zdravstvene ustanove gdje su vidjeli njihov rad u borbi protiv COVID-19.
"Posjetili smo i direktora Sektora za međunarodnu saradnju i Evropsku uniju Selamija Kilica sa saradnicima. Pružili su nam apsolutnu podršku. Okvirno smo i dogovorili mogućnost da se završe i neke donacije lijekova. Ono što je problem kod nas je proces uvoza lijekova. Dobili smo i informaciju o tome kako se u Turskoj rade i kampanje vakcinacije za druge tipove gripe koje možemo očekivati tokom jeseni", pojasnio je Jakupović.
Očekuje neke promjene primarno u pokušaju filijacije, koji će se savjetodavno vezati za dom zdravlja.
"Dom zdravlja je napravio neke pomake od tih COVID ambulanti gdje se pacijent pokušava zadržati, da ne šeta okolo i da se intenziviraju kućne ili patronažne posjete. I da se poboljša call centar. Posebno u segmentu primarne medicine moguće je da se naprave promjene nabolje, IT bi se morao poboljšati", rekao je Jakupović.
U Ministarstvu zdravstva su posjetili, kako je kazao, i direktora Sektora za bolnice u Turskoj Hilmiju Atasevena, koji je izrazio želju za akademskom saradnjom i razmjenom iskustava.
"Ono što je meni bilo jako bitno jeste da uspostavimo kontakte generalno za razmjenu iskustava oko reforme zdravstva u Turskoj. Ono što je Turska napravila u posljednjih deset, 15 godina se pokazuje kao studija slučaja u svijetu, te promjene su nevjerovatne, bolnice koje se prave, kadrovi i ljudski resursi...", istakao je Jakupović.
