Turković o Zajedničkom regionalnom tržištu: Zemljama na raspolaganju devet milijardi eura za infrastrukturu
U medijima i nekim političkim krugovima ta inicijativa je nazvana "mali ili mini Schengen“
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković pojasnila je šta Bosna i Hercegovina dobiva od pristupanja Zajedničkom regionalnom tržištu, a poručila je kako ovi dokumenti predviđaju i nepovratnih devet milijardi eura, koje će zemlje moći koristiti za izgradnju infrastrukture, javlja Anadolu Afgency (AA).
"Potpisivanjem dokumenata na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji, naš region se obavezao prihvatati standarde tržišta Evropske unije. To konkretno znači velike mogućnosti za domaće kompanije kojima se otvara tržište zemalja u kojima živi 18 miliona stanovnika, a koje će biti organizovano prema principima četiri slobode Evropske unije – sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala, osoba i roba", navela je Turković.
Planirano je da se postepeno ide ka uzajamnom priznavanju akademskih diploma i stručnih kvalifikacija, kako bi građani imali pristup tržištima rada zemalja Zapadnog Balkana. Sama činjenica da će tržište Zapadnog Balkana biti uređeno kao u EU, to znači da će region i naša zemlja, biti mnogo spremniji za nastup na EU tržištu.
"Ovi dokumenti predviđaju i nepovratnih devet milijardi eura, koje će zemlje moći koristiti za izgradnju infrastrukture. Zajedničko regionalno tržište podrazumijeva i digitalizaciju regiona, čime bi se trebali približiti standardima EU. Zelena agenda podrazumijeva energetsku transformaciju. Prelezak na obnovljive izvore energije očekuje svaku zemlju, a u budućnosti otvara mogućnost za nova radna mjesta", navela je Turković.
Prema njenim riječima, da BiH jučer nije potpisala ove dokumente, praktično bi ostala jedina izolovana iz ovih procesa, koji donose ogromnu korist.
Poručila je također kako se u javnosti pogrešno interpretiraju okolnosti vezane za inicijativu tzv. "mini Schengen“, što je također željela razjasniti:
"Radi se, naime, o inicijativi „Četiri slobode za Zapadni Balkan“, koju je prihvatilo nekoliko zemalja u regiji. U medijima i nekim političkim krugovima ta inicijativa je nazvana "mali ili mini Schengen“. Dakle, od momenta kada je potpisano Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, a koje su također bazirane na četiri slobode, tzv. "mini Schengen“ je praktično idejno izgubio na značaju, obzirom da je Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, praktično objedinilo obim svih modaliteta tržišnog povezivanja na Zapadnom Balkanu", navela je Turković.
Sada se, zaključila je Turković, ovaj proces nastavlja pod okriljem zemalja Berlinskog procesa: Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Poljske, Bugarske, Evropske komisije i Velike Britanije.
