Senad Bratić, kandidat "Pokreta za državu": Moja glavna briga su prava povratnika i svakog "običnog" čovjeka

Tako da njegovi birači, kaže, znaju da ne glasaju za tamo nekog fiktivnog političara nego da glasaju na prvom mjestu za stabilnost, bezbjednost, za mirnu državu Bosnu i Hercegovinu i da glasaju za budućnost sebe i svoje djece

Senad Bratić, kandidat "Pokreta za državu": Moja glavna briga su prava povratnika i svakog "običnog" čovjeka

Ukoliko bude izabran za potpredsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Senad Bratić, jedinstveni kandidat koalicije koja okuplja deset političkih stranaka u okviru "Pokreta za državu", glavna briga, kako je rekao u intervjuu za Anadolu Agency (AA), bit će mu prava povratnika, kao i osiguravanje jednakopravnosti svakog "običnog" čovjeka.

"Potrudio sam se da u ovom vremenu, u ovih posljednjih nekoliko mjeseci, ali i godina budem stalno sa građanima. Živim taj život povratnika i dijelim sudbinu i iste probleme i sve ono što je dovelo do toga da bude loše u RS-u. Već 23 godine je kako sam se vratio sa porodicom u Bosanski Novi (Novi Grad, op.a.). Od tada sam aktivan u politici. Prošao sam put od lokalnog u opštini Bosanski Novi, do entitetskog u RS-u. Nakon tri mandata odbornika u SO Bosanski Novi i tri mandata zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a i svih tih aktivnosti i činjenica bilo mi je prijatno da se nigdje gdje god sam došao tokom kampanje nisam morao posebno predstavljati. Svuda gdje sam došao dobro sam došao. Razgovarao sam o problemima običnog čovjeka. Želio sam da im prenesem poruku da su oni izuzetno značajni u ovom izbornom procesu, da je to jedini demokratski način kako da promijenimo stanje na bolje, da bude neupitna ustavna pozicija kako države Bosne i Hercgovine tako i prava svih naroda i građana, a posebno povratnika na prostoru entiteta RS", kaže Bratić.

Tako da njegovi birači, kaže, znaju da ne glasaju za tamo nekog fiktivnog političara nego da glasaju na prvom mjestu za stabilnost, bezbjednost, za mirnu državu Bosnu i Hercegovinu i da glasaju za budućnost sebe i svoje djece.

"Apsolutno treba da vode računa kome će dati glas. U ime 'Pokreta za državu' koji okuplja deset političkih stranaka i čiji sam zajednički kandidat rekao sam da sam ponosan na ukazanom povjerenju i da se zahvaljujem svim strankama koje čine 'Pokret za državu'. Jer, na žalost ima dosta manipulacija sa imenima koalicija sličnih pojmova - država, međutim samo je 'Pokret za državu' aktuelni predstavnik i jedan politički projekat koji je sigurno najznačajniji na prostoru čitave Bosne i Hercegovine", smatra Bratić.

Naglašava da je kandidatura za predsjednika i potpredsjednika RS-a u ime "Pokreta za državu" sigurno i čast i obaveza.

"Ali, to je nešto što je kompatibilno sa mojim političkim pravcem i radom i mojim životnim opredjeljenjem. Ja sam cijelo ovo vrijeme pogotovo u Narodnoj skupštini RS-a, gdje sam već 12 godina, tačno se zna moja misija, moji stavovi i politika koju zastupam. To je politika u kojoj svako ima svoje mjesto. Ja veoma često sam znao reći da sve te naše različitosti, naš nacionalni identitet, vjeroispovijest, kultura, tradicija, pa i stranačka pripadnost, sve te različitosti ako se postave na pravi način one su ustvari naša prednost, naše bogatstvo. To treba da bude suština. Zbog toga sam i prihvatio od 'Pokreta za državu' kandidaturu i želim da svoje životno iskustvo i političko stavim u službu ovog pokreta jer ideja je izuzetno dobra. Ta ideja nema alternativu. 'Pokret za državu' je objedinio sve ono što je pozitivno u demokratskim društvima, da gradimo državu istih prava i istih mogućnosti za svakog pojedinca bez obzira na neku njegovu pripadnost", kaže Bratić.

- Javna preduzeča u RS-u jednonacionalna -

Govorio je i o tome šta će mu biti prve aktivnosti ako bude izabran na poziciju potpredsjednika RS-a.

"To će se desiti ukoliko ta podrška bude stvarno nepodijeljena, kao što vidimo da je na terenu. U Modriči sam u prepunoj gradskoj sali rekao da po onome što sam vidio na terenu ne moram čekati 2. oktobar. Osjeti se taj pozitivan naboj, ta dobra podrška. Očekujem da će 'Pokret za državu' biti politički faktor i da ćemo mi usloviti gdje će biti skupštinska većina u Narodnoj skupštini RS-a i da ćemo uticati na sastav buduće Vlade RS-a. U Vladi RS-a prema ustavnim odredbama pored osam ministara iz srpskog naroda, su i tri iz hrvatskog i pet iz bošnjačkog naroda. Međutim, činjenica je da je do sada kako kod predstavnika Bošnjaka tako i Hrvata, oni nisu izraz politika bošnjačkog i hrvatskog naroda, već su jednostavno kandidati stranaka koji su ih imenovali. Oni zastupaju stavove tih stranaka. Tako aktuelni potpredsjednik Narodne skupštine RS-a koji je došao na to mjesto poslije moje smjene negira genocid u Srebrenici, negira presude međunarodnih sudova pravde. Negira postojanje bosanskog jezika iako je Ustavni sud BiH presudio da mi imamo pravo da svoj maternji jezik nazovemo bosanskim", navodi Bratić.

Potrudit će se, kaže, da se sve te odluke Ustavnog suda BiH, kao i međunarodnih sudova moraju poštovati.

"Da se moraju poštovati ljudska prava svih građana kako Srba, Hrvata tako i Bošnjaka. Da to pokušamo jednostavno riješiti na prostoru čitave države, da se niko ne osjeća manje vrijednim, odnosno da ne osjeća diskriminaciju. Četiri godine sam bio predsjednik Odbora za zaštitu prava izbjeglih, raseljenih i povratnika. Prvi sam koji je organizovao okrugli sto na kojem sam okupio sve ministre iz tog resora, kako tadašnje ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac, federalnog ministra za izbjegle i raseljene osobe Edina Ramića i tadašnjeg ministra za izbjegle i raseljene osobe u Vladi RS-a Davora Čordaša, ali i ljude iz Brčko distrikta koji se bave tom problematikom. Tri konferencije koje smo poslije toga imali rezultirale su zakonskim rješenjima kako u Narodnoj skupštini RS-a, tako i Parlamentu FBiH. Zakon o socijalnom stanovanju, pitanje zatvaranja kolektivnih centara sve su to teme koje su uspješno realizovane dok sam bio na toj poziciji", ističe Bratić.

U ovom mandatu je u Narodnoj skupštini RS-a dobio druga zaduženja i taj posao je stao.

"Posao i aktivnosti nekada zavise od osobe koja je na čelu institucije. Neko napravi od nečega što nije nešto posebno, odnosno nema posebno mjesto možda u nekoj životnoj sferi instituciju, a neko od institucije degradira je i dovede uopšte u pitanje aktivnosti te institucije na čije čelo dođe. Ovo svoje životno i političko iskustvo, jer sam prije rata radio, po završetku fakulteta u svom rodnom mjestu Bosanskom Novom tri-četiri godine kao urbanističko-građevinski inspektor, potom devet godina u Njemačkoj u struci gdje sam dobio potvrdu diplome građevinskog inženjera želim iskoristiti na pravi način. Tokom boravka u izbjeglištvu u Njemačkoj, imao sam boravak, tamo mi se rodilo još dvoje, od ukupno troje djece, ali ja sam prije 23 godine odlučio da se vratim u svoj rodni Bosanski Novi sa ženom i troje djece. Počeo sam tako što sam osnovao privatno preduzeće zajedno sa svojim bratom. Nakon tri godine sam počeo raditi u Odjelu za urbanizam u opštinskoj upravi Bosanskog Novog. Taj posao sam obavljao godinu dana, a onda sam šest godina bio potpredsjednik SO Bosanski Novi, a potom 12 godina zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a. Od toga pola vremena sam bio i potpredsjednik Narodne skupštine RS-a, gdje sam smijenjen zbog stavova koje sam zastupao, a to je ustavna pozicija države, prava povratnika. Nisam nijednu temu propustio. Dobro se znaju moje diskusije i moji stavovi. Sve ovo želim da stavim u funkciju 'Pokreta za državu' i da sve ljude i građane, a posebno povratnike zastupam na najbolji mogući način", kaže Bratić.

Govorio je i o trenutnoj ustavnoj i zakonskoj poziciji prava Bošnjaka i Hrvata u RS-u.

"Svih ovih godina sam vezan za problematiku kršenja ustavnog i zakonskog položaja Bošnjaka i Hrvata u RS-u. I Bošnjaci, a posebno Hrvati, pošto je njihov povratak znatno slabiji i manji na prostoru entiteta RS, i jedni i drugi imaju problem sa zapošljavanjem u lokalnoj administraciji i preduzećima. Javna preduzeća u RS-u su tako reći za Bošnjake i Hrvate zatvorena, odnosno njihova vrata. Te institucije entitetske su zapravo jednonacionalna preduzeća. U MUP-u RS-a na primjer imamo 2-3 posto Bošnjaka, niti jedan posto Hrvata. Takva su i resorna ministarstva u Vladi RS-a koja su jednonacionalna. Pojedinci drugih nacija tamo rade. RTRS je također gotovo jednonacionalan, isto kao i sva javna preduzeća na entitetskom nivou", ističe Bratić.

Tu u nekoj raspodjeli funkcija, kaže, skupštinska većina ima više od 600 različitih pozicija.

"Ukoliko 'Pokret za državu' bude imao takvu podršku da stvarno budemo politički faktor, mi ćemo tada sa svojim kapacitetom znati kako stvari stoje i biti u poziciji ukoliko smo dio skupštinske većine da imamo najmanje 10 posto u toj raspodjeli u prvom koraku. Tako da bi mi bili u poziciji da negdje 60 do 70 pozicija prvih na prostoru entiteta RS, kao što su direktori javnih preduzeća i agencija, upravni i nadzorni odbori u kojima bi mogli ponuditi svoje kadrove. Po dubini, to bi značilo i više kroz pomoćnike direktora, šefova kabineta, savjetnika... Mi bi došli u poziciju da, ali to su već slatki problemi, da imamo problem sa odabirom takvih stručnih i kvalitetnih kadrova da ponudimo da mogu adekvatno zadovoljiti te pozicije na kojima bi bili u stanju da ih imenujemo. Sve to ukoliko 'Pokret za državu' dobije podršku i uđe sa takvim političkim kapacitetom u Narodnu skupštinu RS-a. To bi omogućilo da i na državnom nivou imamo svog predstavnika, kao i dobar rezultat kandidata za člana Predsjedništva BiH iz RS-a Vojina Mijatovića kojeg podržavamo. Ukoliko dobijem nepodijeljenu podršku naših ljudi sa prostora entiteta RS potrudit ću se da sve ovo što kažem, nemam nikakve dileme, stavim u službu 'Pokreta za državu' i svih ljudi i građana, a posebno povratnika. Mislim da su kako Bošnjaci tako i Hrvati u podređenom položaju jer imaju realne probleme u ostvarivanju svojih prava koja su im zagarantovana i ustavnim i zakonskim odredbama. Međutim, jedno je što piše na papiru, a drugo što se u praksi sprovodi", stava je Bratić.

- Sistemska rješenja -

Dao je i svoj stav o tome kakvo je trenutno stanje kada je u pitanju održavanje povratka u RS-u održivim.

"Svelo se u posljednje vrijeme, već godinama, dva mandata je Edin Ramić na čelu Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe, ta podrška održivom povratku upravo na podršku Federalnog ministarstva. Stvarno kvalitetno rade u svim oblastima života. Srbi povratnici ne samo Bošnjaci i Hrvati nego i Srbi na prostor Drvara, Glamoča i Bosanskog Grahova u Federaciji BiH svuda na prostoru i jednog i drugog entiteta imaju izuzetno kvalitetnu podršku. Ali, uvijek su potrebe realno puno veće od mogućnosti Federalnog ministarstva za izbjegle i raseljene osobe iako je i taj budžet gotovo udvostručen. Kolegi Ramiću treba stvarno odati veliko priznanje. Uložio je veliki trud da ta institucija utiče na stanje da se popravi. Međutim, to nije dovoljno. Ljudi moraju uzeti stvari u svoje ruke i moraju birati ljude koji ih mogu kvalitetno i odgovorno predstavljati. Ukoliko ta podrška bude nepodijeljena i kvalitetna siguran sam da se sa tim političkim kapacitetom mogu ovi problemi kako u sferi zapošljavanja, tako i izučavanju nacionalne grupe predmeta, sastava školskih odbora, te nacionalne zastupljenosti, prava i sve druge okolnosti, odnosno sve ono što život nosi znatno poboljšati. To nije samo pitanje bosanskog jezika i nacionalne grupe predmeta, već odnos u biranju predstavnika u pravima, u onome što život znači. Mislim da se to, zapravo siguran sam da se to kvalitetnom politikom može popraviti", navodi Bratić.

Ukoliko taj kapacitet "Pokreta za državu", kaže, bude takav da budemo politički faktor siguran je da sa pozicije potpredsjednika entiteta RS može itekako dobro koordinirati rad kako zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a, tako i delegata u Vijeću naroda RS-a.

"A, imali bi i svoje predstavnike u Vladi RS-a, kao ministre. To bi bila sasvim neka drugačija situacija na terenu nego sada. Puno stvari bi mi mogli na bolje promijeniti i ja sam optimista da su ljudi shvatili da nema drugog načina nego da olovkom promijenimo to stanje na bolje. Zato svuda gdje sam došao, razgovarao sam sa ljudima i rekao sam da vode računa i da budu svjesni važnosti svoga glasa, svakog glasa za budućnost i nas i naše djece, a ponaosob države BiH. jer, ne možemo na drugi način graditi sigurnu, stabilnu državu i da ona ide u pravcu euroatlantskih integracija, u pravcu da budemo i članica Evropske unije, a na kraju i NATO saveza koji obezbjeđuje i trajniju i sigurniju budućnost na ovim prostorima ne samo u BiH nego i u regionu", cijeni Bratić.

Govorio je i o tome koliko je važno da i u RS-u prestane svakodnevna upotreba jezika mržnje, netolerancije, podrivanja države BiH i prijetnje otcjepljenjem.

"Samim tim ukoliko bi taj politički kapacitet bio takav da odredimo skupštinsku većinu u Narodnoj skupštini RS-a ove teme koje su dolazile u posljednje vrijeme redovno u Narodnu skupštinu RS-a bile bi prošlost. Ne bi mogle više doći teme koje su jednostrani pokušaj vraćanja nadležnosti sa države na entitet, da se dovodi u pitanje mir i bezbjednost. Sve to što opterećava rad Narodne skupštine RS-a i sprečava da se bavi problemima građana kako jednog, tako drugog i trećeg naroda, ali i svih građana. To bi bila prošlost, tu nema dileme. Ukoliko se stvari poslože ovako. Jer, kako pozicija tako i opozicija u Narodnoj skupštini RS-a kada je u pitanju država BiH nema tu puno razlike. Jedina alternativa, na ovoj strani je sada 'Pokret za državu' koji nudi jednu politiku koja je u interesu svih naroda i građana bez obzira na njihovu pripadnost. Posebnu pažnju u našoj politici ima ustavna pozicija Bosne i Hercegovine. Normalno tu su i evropske norme o ljudskim pravima. Tu su i put ka EU i NATO savezu. Sve je to povezano jedno sa drugim. To je direktno povezano sa tim političkim kapacitetom našeg pokreta ukoliko ta podrška bude takva da mi imamo snage da budemo politički faktor. Ne bojim se takve političke utakmice, jer mi onda igramo na pobjedu", istakao je Bratić.