Izborni štab "Moja adresa: Srebrenica": Naši ljudi u inostranstvu i u FBiH odgovorili na naše pozive

Na posljednjim izborima u Srebrenici, 17.46 posto od ukupnog broja glasova za probosanskog kandidata Ćamila Durakovića su bili glasovi putem pošte, a nešto ispod trećine glasova su bili oni iz odsustva – raseljenih lica

Izborni štab "Moja adresa: Srebrenica": Naši ljudi u inostranstvu i u FBiH odgovorili na naše pozive

Zajednički izborni štab probosanskog bloka "Moja adresa: Srebrenica" danas su potvrdili da je uspješno okončana registracija bh. građana iz inostranstva za glasanje putem pošte i kampanja podizanja svijesti raseljenih lica iz Federacije BiH o načinu ostvarivanja prava glasa na lokalnim izborima u Srebrenici 2020. godine, prenosi Anadolu Agency (AA).

"Kao neko ko je godinama u politici i ko je radio na brojnim uspješnim i pobjedničkim kampanjama, mogu sa sigurnošću reći da se nigdje nije radilo ovako snažno, srcem i jedinstveno kao u posljednjih nekoliko mjeseci dok smo radili s našim ljudima u inostranstvu i raseljenim licima u Federaciji. Prešli smo preko lokalnih razmirica, pa smo onda čistog obraza stali pred narod, i dobili smo povjerenje mnogih koji su ga posljednjih godina možda i izgubili, kada je u pitanju politika i političari u Srebrenici. Želim se ovdje zahvaliti svim članovima izbornog štaba, a posebno ovim mladim ljudima koji su dali poseban doprinos da iznesemo ovu prvu fazu posla. Nastavljamo dalje", poručio je šef Izbornog štaba "Moja adresa: Srebrenica" Sadik Ahmetović.

Edin Ikanović, jedan od aktivista, koji je direktno radio sa Srebrenčanima širom svijeta na registraciji putem pošte, potvrđuje da je posao bio težak, ali da rezultati neće izostati.

"Kao neko ko je bio uključen u mobilizaciju naših ljudi vani i kroz 'Glasaću za Srebrenicu' 2012. godine, i kroz 'Prvi mart' 2014. godine, ali i probosansku kampanju 2016. godine, mogu slobodno kazati da u ovom ciklusu imamo najveći interes za registraciju za glasanje putem pošte. Danonoćno smo radili, pričali s Amerikom u pola noći, prolazili spiskove, tražili naše ljude, kontakte, adrese. Sada je okončan prvi dio, naredni je da oni dobiju glasačke listiće od CIK-a, da glasaju i pošalju glasačke listiće na vrijeme. I tu ne smije biti propusta, a mi ćemo biti tu da im pružimo podršku", poručio je Ikanović.

Almir Salihović je radio na terenu širom Federacije BiH, gdje je bilo važno uputiti Srebrenčane koji imaju status raseljenih lica o pravima koja imaju kada je u pitanju promjena biračke opcije i glasanje za lokalne izbore u Srebrenici.

"Ljudi su razočarani, nije lahko bilo ići i ponovno razgovarati o Srebrenici. Podijelio sam s njima i neko svoje iskustvo, povratka, pokretanja posla u Srebrenici, rada s povratnicima već godinama. Dijelimo iste strahove i nezadovoljstva, ali nekako ljudi razumiju zbog čega je ovo važno. Doslovno smo obišli svaku osobu koja ima status raseljenog lica, a nije na spisku za glasanje za Srebrenicu. Nije nas zaustavila ni pandemija COVID-19, htjeli smo pokazati koliko možemo napraviti kada svi zajedno radimo. Uvjeren sam da ćemo postići dobar rezultat, i da smo lekcije iz 2012. i 2016. dobro savladali. Ovaj probosanski blok, predvođen kandidatom za načelnika Alijom Tabakovićem, ali i jednom dobrom saradnjom svih političkih lidera Srebrenice, može napraviti iskorak i ponuditi drugačiju politiku za budućnost naše Srebrenice", rekao je Salihović.

Kako je kazao, oni, koji su radili na terenu, znaju šta boli ljude, ali i šta su njihova nadanja.

"I zato znam da ćemo izaći svi kao jedan. Sada slijedi nova faza, moramo osigurati da registrovani izađu na dan izbora. I naravno, pred nama je i duga kampanja razgovora sa ljudima koji žive u Srebrenici. Bez njih i njihovih glasova nećemo moći napraviti rezultat. Vrijeme je da se vratimo na našu adresu i okrenemo stvari u drugom smjeru", zaključio je Salihović.

Na posljednjim izborima u Srebrenici, 17.46 posto od ukupnog broja glasova za probosanskog kandidata Ćamila Durakovića bili su glasovi putem pošte, a nešto ispod trećine glasova su bili oni iz odsustva – raseljenih lica koja imaju pravo glasati u mjestu prebivališta iz 1991. godine. Ovi glasovi će i ove godine biti ključni, a rast izlaznosti na ova dva "fronta" može donijeti očekivanu promjenu.