Cavusoglu: Turska i Egipat počeli kontakte na diplomatskom nivou, ne plašimo se sankcija

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu izjavio je da su uspostavljeni odnosi između njegove zemlje i Egipta na diplomatskom nivou, te naglasio da nema razloga da odnosi Ankare sa zvaničnim Rijadom ne budu unapređeni.

Cavusoglu je istakao da ponovno unapređenje odnosa između Turske i Egipta treba vremena zbog prekida od 2013. godine, dodajući kako nijedna strana nije postavila bilo kakve preduslove za normalizaciju odnosa.

"Imamo kontakte s Egiptom i na obavještajnom nivou i na nivou Ministarstva vanjskih poslova. Naši kontakti na diplomatskom nivou su također započeli", rekao je Cavusoglu u razgovoru za Anadolu Agency (AA) i TRT.

Na pitanje na koji način trilateralni sastanak na kojem su jučer u Dohi ministri vanjskih poslova Turske, Rusije i Katara o pitanju Sirije pokrenuli novi trilateralni proces savjetovanja, može doprinijeti rješavanju sirijskog pitanja, Cavusoglu je kazao da Katar u posljednje vrijeme želi poduzeti konkretnije korake, posebno u smislu rješavanja humanitarne krize na terenu.

"Na inicijativu Katara, prvo smo održali sastanke na nivou visokih službenika. Kasnije smo odlučili da to učinimo na ministarskom nivou i imali smo prvi sastanak", rekao je.

Ističući da će na ovaj način biti poduzeti koraci u vezi sa isporukom humanitarne pomoći i pružanjem obrazovanja, Cavusoglu je kazao da je njihov cilj stabilnost, mir i političko rješenje za cijelu Siriju.

"Ovaj sastanak nije alternativa Ženevskom procesu ili procesu u Astani, u kojem učestvuje i Iran, ili drugim procesima, sastancima u drugim formatima, već su komplementarni. Postoje stvari na terenu koje možemo zajedno uraditi kao tri zemlje, i zato smo se i okupili", pojasnio je.

Istakao je da su donijeli odluku da nastave ovaj trilateralni format te da će ova saradnja biti nastavljena na nivou visokih državnih službenika, dodajući da će naredni sastanak biti održan u Turskoj.

- "U aprilu u Istanbulu planiramo održati sastanak o mirovnom procesu u Afganistanu" - 

Na pitanje o prijedlogu Sjedinjenih Američkih Država da Turska bude domaćin sastanku kako bi se zaključio mirovni sporazum za Afganistan, te da li se Turska uključila u taj proces, Cavusoglu je istakao da je njegova zemlja od samog početka dio tog procesa.

"Znate da smo mi jedna od nekolicine zemalja pozvanih na ceremoniju potpisivanja. Također, mi smo jedan od najvažnijih aktera u Afganistanu", rekao je.

Napomenuo je kako obje strane u tim pregovorima imaju povjerenje prema Turskoj.

"Kako talibanska tako i delegacija afganistanske vlade su od nas ranije već tražili da budemo domaćin ovakvom sastanku", rekao je šef turske diplomatije.

Podsjetio je da je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ranije primio afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija i predsjednika Vrhovnog vijeća za nacionalno pomirenje Afganistana Abdullaha Abdullaha. Također je podsjetio kako se i on sam prošle godine u Dohi nakon ceremonije potpisivanja američko-talibanskog sporazuma sastao sa čelnikom talibanske delegacije za pregovore u Kataru Abdulom Ganijem Baradarom.

Cavusoglu je istakao da će Turska također imenovati specijalnog predstavnika za Afganistan kako bi dala svoj doprinos cijelom procesu.

Povodom sastanka koji bi se trebao održati u Turskoj, istakao je da njegova zemlja na ovaj način želi dati svoj doprinos rješavanju ovog pitanja.

"Naravno, nećemo sami održati ovaj sastanak. I ovo također nije alternativni sastanak katarskom procesu, već ga nadopunjuje. To ćemo obaviti u koordinaciji sa bratskim Katarom. Održat će se u Turskoj, ali ovaj sastanak neće biti samo u smislu, osiguraj im hotel, sobu. Šta je naš cilj? Da se nastave pregovori između talibana i Vlade čiji fokus je postizanje rješenja. Možda se na jednom sastanku neće složiti oko svega ili možda neće biti postignuto rješenje, ali to je proces koji se nastavlja. Vjerujem da će Turska, pregovorima i razgovorima koje vodi i koje će obaviti sa međunarodnom zajednicom dati važan doprinos na ovom međuafganistanskom sastanku", kazao je.

Cavusoglu je istakao da je planirano da u aprilu bude održan pomenuti sastanak.

"Razgovaramo o datumu održavanja i njegovom sadržaju. Kada je riječ o takvom sporazumu, naravno, nije važno gdje se ko nalazi kako bi svi mogli doći lakše, ali kao da će Istanbul biti povoljniji i u logističkom smislu."

Komentarišući razgovore s talibanima, Cavusoglu je kazao da su s njima u kontaktu.

"Razgovarali smo se s njihovim predstavnikom, pregovaračima, a i dalje razgovaramo. Također im šaljemo poruke. Na primjer, kažemo im 'Prestanite s tim napadima. Nema stvarnih pregovora sve dok se izvode napadi.' Svi su u kontaktu, a znate da su i Amerikanci potpisali sporazum s talibanima", rekao je.

- "Započeli smo diplomatske kontakte s Egiptom"

Na pitanje da li je ijedna od dviju zemalja postavila bilo kakve preduvjete za normalizaciju tursko-egipatskih odnosa, Cavusoglu je kazao da nije bilo preduvjeta.

"Od Egipćana nije došao nijedan preduvjet. Ni mi nismo postavljali nijedan preduvjet. Nema preduvjeta. Ali kad su veze godinama prekinute, nije tako lako postupiti kao da se ništa nije dogodilo. To se odvija tako što se polako razgovara, utvrđuje se mapa puta i preduzimaju se koraci po tim pitanjima. Htjeli to ili ne, nedostaje povjerenja nakon toliko godina prekida odnosa. To je normalno, to se može dogoditi na obje strane. Iz tog razloga, razgovori se odvijaju u okviru određene strategije i mape puta. S Egiptom imamo kontakte i na obavještajnom nivou i na nivou Ministarstava vanjskih poslova. Naši kontakti na diplomatskom nivou su također započeli", pojasnio je Cavusoglu.

Istakao je da se ranije u određenim prilikama sastao sa egipatskim ministrom vanjskih poslova Samehom Shukrijem na međunarodnim sastancima, te da su se sastali u New Yorku prije dvije godine, napominjući da je od 2013. došlo do prekida odnosa te da su se kontakti odvijali postepeno.

- "Planiramo posjetu Somaliji" - 

Na pitanje o Somaliji koja se suočava sa unutrašnjih problemima, Cavusoglu je rekao da Turska Somaliju smatra bratskom zemljom kojoj pridaje značaj.

"Važno je da sve strane u Somaliji što prije postignu dogovor o izborima. Svi u Somaliji su naša braća. Prihvaćamo sve ljude, bez bilo kakve diskriminacije."

Poručio je da Turska pruža podršku osnaživanju Somalije.

"Ali bilo bi korisno da se što prije između sebe dogovore i poduzmu potrebne korake u vezi sa pitanjem izbora. Narednih dana planiramo posjetu Somaliji kako bi u tom smislu iskazali našu podršku", rekao je.

- "Nismo razgovarali sa SAD-om ni o jednom modelu kako bi prevladali krizu o pitanju S-400" - 

Na pitanje da li se može očekivati sastanak između Turske i SAD-a na nivou lidera kako bi se razmatralo pitanje S-400, Cavusoglu je istakao da se u prikladno vrijeme može očekivati takav razgovor.

"Naravno, sastanak na nivou lidera ovisi o liderima. Ne bi bilo u redu kazati nešto u njihovo ime o tome da će to biti ovog ili onog datuma, ali smatramo da će se takav sastanak održati u odgovarajućem momentu", kazao je Cavusoglu.

Podsjetio je kako je glasnogovornik ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin razgovarao sa američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom, a da je on razgovarao sa američkim kolegom Antonyjem Blinkenom, dodajući da je sa Blinkenom imao dug i iskren razgovor.

"U konačnici smo se složili oko sastanka, čiji fokus bi bio postizanje rješenja, a na kojem bi se sjelo za stol i iskreno razgovaralo o svim ovim pitanjima o kojima imamo drugačije mišljenje."

Na pitanje kako američka strana gleda na prijedlog 'kritskog modela' za prevladavanje krize S-400, istakao je da s Amerikancima nisu razgovarali ni o jednom modelu.

"Nikako nismo razgovarali o modelu. Samo o S-400, o pitanju terorista YPG/PKK-a i drugim pitanjima. Rekli smo da sjednemo i da razgovaramo o svim pitanjima i procijenimo šta možemo učiniti po pitanju njihovog rješavanja. Ne bi bilo u redu telefonom razgovarati o takvim pitanjima", kazao je Cavusoglu.

- Kineski ministar vanjskih poslova 25. marta u Turskoj -

Cavusoglu je rekao da će kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u okviru regionalne turneje posjetiti i Tursku. 

"Izrazili su želju da 25. (marta) dođu u Tursku. Na dnevnom redu posjete su bilateralni odnosi, regionalna pitanja, kao i pitanja koja se tiču Azije i Euroazije. Tu je i borba protiv COVID-a19, razgovarat će se o svim aktuelnim pitanjima", rekao je Cavusoglu. 

- "Poslali smo nacrt mape puta EU-u, čekamo odgovor" -

Na pitanje da li će bliski kontakti Turske s Francuskom i Njemačkom na nivou lidera imati konkretne rezultate poput nekih akcionih planova, Cavusoglu je odgovorio kako su oni vrlo korisni za održavanje pozitivnog okruženja.

Ističući da predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ima redovne sastanke s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Cavusoglu je podsjetio i na nedavni razgovor Erdogana s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. 

"Mogu reći da je to bio najpozitivniji sastanak koji su do sada imali. Konačno smo započeli razgovore. Postoji pitanje Sirije oko kojega se ne slažemo, tu je i Libija. Osim toga, bio je i značajan broj sastanaka na nivou savjetnika, oni će također biti nastavljeni", rekao je Cavusoglu.

Šef turske diplomatije smatra da su direktni razgovori predsjednika Erdogana s čelnicima EU-a korisni za poduzimanje konkretnih koraka po nekim pitanjima.

Podsjetio je da je s predsjednikom Vijeća Europske unije (EU) Charlesom Michelom donesena odluka o radu na mapi puta u odnosima između Turske i EU-a. 

"Poslali smo im naš prijedlog, naš nacrt mape puta. Sad čekamo odgovor", poručio je Cavusoglu, pojašnjavajući da se mapa puta zapravo odnosi na ažuriranje već poznatih problema u skladu s današnjim okolnostima.

Naglasio je važnost pozitivnog ozračja u odnosima Turske i EU-a, ali i podvukao kako Turska od EU-a ima konkretna očekivanja poput ažuriranja Carinske unije, liberalizacije viza, ažuriranja sporazuma o migracijama i borbe protiv terorizma.

Istakao je i da će sljedeće sedmice na zahtjev ministra vanjskih poslova Francuske Jean-Yvesa Le Driana obaviti telefonski razgovor. 

"Veoma smo intenzivirali (razgovore) sa zemljama EU-a, liderima, ministrima vanjskih poslova. Sljedeće sedmice obavit ćemo i telefonski razgovor s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Ubrzo nakon toga je i samit NATO-a. Diplomatija se intenzivirala i ubzala, uprkos pandemiji", rekao je Cavusoglu. 

- Ako Saudijska Arabija i UAE naprave pozitivne korake, napravit će i Turska -

Cauvosoglu je upitan i o novim okolnostima oko odnosa Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata sa Katarom, odnosno da li se takvo nešto može očekivati i u odnosima sa Turskom i da li je u narednom periodu moguće očekivati konkretne korake u kontekstu razbijanja negativne atmosfere.

"U posljednje vrijeme vidimo više pozitivnih poruka iz Abu Dhabija. Vidimo da je znatno manja negativna kampanja protiv Turske. Mi s njima nemamo nikakvih problema, ali oni su imali negativan stav prema nama, no vidimo da je to sada umjerenije", rekao je Cavusoglu. 

Dodao je kako njegova zemlja na bilateralnom nivou nema nikakvih problema sa Saudijskom Arabijom, no, kako je rekao, nakon ubistva novinara Jamala Khashoggija, druga strana je ovu temu pretvorila u bilateralno pitanje. 

"Međutim, to nije bilo bilateralno pitanje. To je bila potraga za pravdom za umrlu osobu i naša poruka je bila da oni koji su počinili ubistvo trebaju odgovarati pred pravosuđem, da pravda treba biti zadovoljena. Tako kaže i naša vjera. Dakle, druga strana je od ove teme napravila bilateralno pitanje. Mi nikada nismo optužili upravu Saudijske Arabije", poručio je Cavusoglu.

Rekao je kako je u novembru 2020. u Nigeru imao jedan iskren i vrlo koristan sastanak sa saudijskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom Al Saudom. 

"Dogovorili smo da nastavimo taj dijalog, povremeno razmjenjujemo poruke. Mi smatramo da nema razloga da se naši odnosi sa Saudijskom Arabijom ne poboljšaju. Ako oni poduzmu pozitivne korake, mi ćemo također poduzeti pozitivne korake. Isto vrijedi i za UAE. Mi ni s kim ne želimo imati svađu", kazao je Cavusoglu. 

- „Ako započnu pregovori (o Kipru), EU će ponovno biti promatrač" - 

Na pitanje oko želje EU-a da učestvuje u kiparskim pregovorima, Cavusoglu podvlači kako EU nije strana u tim pregovorima. 

"Svako može doprinijeti rješavanju problema, može izraziti svoje mišljenje. No, EU nije strana u pregovorima, niti bi trebala biti. Zašto? Jer grčki dio (Južni Kipar) je članica EU-a. No, nepravedno je postao član, kršeći sporazume i međunarodno pravo. EU je do sada u potpunosti podržavala grčku, a ignorisala tursku stranu i prava turske strane. Bilo je simboličnih razgovora, ali je uglavnom ignorisana", poručio je Cavusoglu. 

Podvukao je kako nema govora o tome da EU bude dio ovih pregovora, te podsjetio da se pregovori vode pod pokroviteljstvom UN-a te da je EU učestvovala na prethodnim sastancima kao posmatrač. 

Podsjetio je da će biti održani sastanci u formatu 5+1 uz učešće tri države garantora i UN-a, te rekao kako je cilj toga, što je bio prijedlog Turske, ustanoviti da li postoji osnova za pregovore. 

"Budući da EU nije strana i zbog te krize povjerenja, naročito Turska Republika Sjeverni Kipar (KKTC) ovdje ne želi vidjeti EU. Smatram da to EU-u ne treba smetati jer nije strana. Ako postoji osnova za pregovore i ako pregovori počnu, EU će ponovno biti posmatrač. Tu ne isključujemo EU", poručio je Cavusoglu. 

Govoreći o značaju utvrđivanja osnove za pregovore, Cavusoglu je podsjetio je da se o rješavanju pitanja Kipra pregovara 53 godine, ali da nisu postignuti rezultati.

"O čemu ćemo pregovarati još 53 godine? Zašto bismo pregovarali o onome što se neće dogoditi? Zašto bismo trebali trošiti energiju? Hoće li biti kraj svijeta kad postoje dvije države? Neka nam to objasne“, rekao je Cavusolgu, naglašavajući da u tom procesu treba tražiti realna rješenja.

- "Mi nismo zemlja koja se boji sankcija" -

Ministar Cavusoglu upitan je i da li će tehnički pregovori između Grčke i Turske dovesti do uklanjanja prijetnje od EU-ovog uvođenja sankcija Turskoj, na što je odgovorio:

"Najprije bih iz principa rekao sljedeće. Na samitu u oktobru koristili su jezik sankcija, mi smo dali odgovor na terenu. Na samitu u decembru govorili su pozitivnim jezikom, mi smo dali pozitivan odgovor. Mi nismo zemlja koja se boji sankcija, niti o tome razgovaramo."

Podvukao je kako Turska nije zemlja kojoj će predstavljati radost to što joj nisu uvedene sankcije.

"Oni vrlo dobro znaju kakav će odgovor dobiti ako donesu odluku o sankcijama. Ali mi ne razgovaramo o tome. U razgovorima od nas nećete čuti da i indirektno kažemo, ‘prisutna je pozitivna atmosfera u odnosima, nećete uzimati u obzir sankcije, zar ne?' Turska je odavno prošla tu fazu. Mi razgovaramo o tome kako ćemo našu saradnju razvijati konkretnim koracima", zaključio je.